IV. Novi vijek

U kasnijim se zapisima, od XVI. do XVIII. stoljeća, mjesto navodi kao Clanaz, Clanas, Klon, Clana, Klana, Cloan, Klanna. U to je doba postojala Klanjska gospoštija, koja je imala vlastiti urbar, no do sada su pronađeni i poznati samo prijevodi dva urbarska izvoda (datirani između 1523. i 1754.), koji prikazuju ukupne prihode, a ne i tekst(ovi) cjelovitog urbara.

Prema sadašnjim se saznanjima Breza, Lisac i Studena ne spominju na novovjekovnim zemljovidima, a Škalnica je prvi put zabilježena na karti carsko-kraljevskog inženjera Giovannija Antonija Capelarisa iz 1797. i to kao Scalniza.
Osobitu je stratešku važnost Klana imala u doba provala Osmanlija tijekom XVI. stoljeća, kada je pretrpjela niz opsada i napada. No, 1559. vojnici Malkoč-bega, jednog od najratobornijih turskih vojskovođa, doživjeli su poraz i silom su otjerani, a s prestankom turske opasnosti naselje počinje gubiti važnost, jer ostaje izolirano izvan glavnih prometnica.
Osim s Osmanlijama, u XVI. stoljeću ratovi se vode i s mletačkim plaćenicima te se radi bolje obrane istočnih dijelova Ćićarije 1585.-1588. gradi kaštel u Munama (munski grad), s kojim Klana i Bubanj (njem. Gutenegg ili Guteneck, slov. Gotnik) na tom potezu čine lanac utvrda. U sklopu priprema za austrijski obračun s Mlečanima, početkom 1607. popravlja se kaštel u Klani.
Mletačke uhode donose vijest da je 1612. kastavski vicekapetan Juraj Stembergar u Klani okupio 500 vojnika, koji će se spojiti s još 500 uskoka. Nakon toga je koncem studenog 1616. razorena munska utvrda.