XIV. Osnutak upravne općine klana 1925.

Prvi pokušaj stvaranja općine Klana odnosi se na 1899., a pokrenuo ga je Matko Laginja. Naime, raspravljalo se o podjeli velikih istarskih općina, poput Općine Kastav, na više manjih. No, na koncu je ocjenjeno da takva podjela ne bi bila u interesu hrvatstva u Istri, jer se veće i bolje organizirane općine lakše mogu suprotstaviti talijanskim nastojanjima. Osobito je žestok protivnik podjele bio Vjekoslav Spinčić, pa na koncu do razdiobe nije došlo. God. 1901. formirano je Upravno vijeće Klana s predsjednikom na čelu, ali je Općinsko poglavarstvo ostalo u Kastvu.

God. 1925., posebnim Kraljevskim dekretom, osnovana je upravna Općina Klana, koja je osim matičnog naselja obuhvaćala i katastarske općine Škalnicu i Lisac. Planirano uključivanje katastarske općine Breza u okvire novoosnovane općine nikad nije ostvareno. Općina Klana tada je obuhvaćala šest naselja: općinsko središte Klanu (1638 stan.), Škalnicu (287 stan.) i Lisac (296 stan.) te tri izolirana zaselka: Gumanac (Ermesburg), Policu i Laze. Na području općine bilo su stacionirani pripadnici talijanske vojske, karabinijera, financijske straže i šumske milicije. Za njih su se u razdoblju između dva svjetska rata na klanjskom području izgradile razne vojarne (za vojnike, šumsku miliciju, carinike), betonski bunkeri, protutenkovski zidovi, barake, skladišta strjeljiva.

Sl. 11. Gumance – ruševine nekadašnjeg naselja

Područje upravne općine Klana bilo je uglavnom naseljeno žiteljstvom koje je govorilo hrvatskim jezikom. Talijanski su znala samo djeca (koja su ga naučila u vrtiću i školi) te mlađi muškarci (koji su bili zaposleni na građevinskim radovima koje je u graničnom dijelu izvodila talijanska vojska).
U općini je bilo šuma, pašnjaka, zgrada i cesta. Prijevoz putnika od Klane do željezničke postaje u Jurdanima obavljao se poštanskom kočijom, a mogle su se koristiti i usluge jednog taksista. Ni u jednom naselju nije bilo vodovoda ni kanalizacije. Klana je imala elektrificiranu javnu rasvjetu, a potrebnu električnu energiju ostvarivala je pilana. U Klani je postojao poštanski ured, koji je bio uključen u telegrafski, ali ne i telefonski poštanski sustav.
Osnovnu školu od pet razreda, koja se nalazila u Klani, pohađali su i učenici iz Škalnice i Lisca. Klana je bila sjedište crkvene župe za Klanu, Lisac i Škalnicu, ali i za Studenu, koja je ostala na području Kraljevine SHS. Područje crkvene župe usklađeno je s novom državnom granicom tek nakon osnutka Riječke biskupije 1925. Za žitelje Klane i Studene groblje je bilo u Klani, a stanovnike Škalnice i Lisca pokapalo se u Jelšanama.