XX. Zaključak

U ovom je preglednom prilogu autor pokušao opisati najznačajnije epizode iz prošlosti Klane i njezine okolice. U ukupno 19 poglavlja, od kojih su neka podijeljena i na manje cjeline, naveo je opće zemljopisno-povijesne podatke (posebice opisavši kućicu Rebar, Gumance i ponor Gotovž) te niz zanimljivosti iz prapovijesnog i rimskog doba, srednjeg i novog vijeka.

Istaknuo je tko su bili klanjski gospodari i velikaške obitelji te kakve su bile granične oznake u tom kraju. Od osobitog je značenja bio rudnik željeza kod Studene, a klanjske su se šume iskorištavale za drva i lov. Osnutak škole i razvoj školstva također su nezaobilazne teme iz prošlosti Klane, kao i potres koji je ovo područje pogodio 1870., uz ostale nedaće koje su također postojale. Opisavši političke prilike početkom XIX. stoljeća, autor članka spominje gradnju vodovoda, dolazak talijanske vlasti 1918.-1919., osnutak upravne općine Klana 1925., te najznačajnija zbivanja 30.-ih godina XX. stoljeća i tijekom Drugog svjetskog rata. Zapisani su i podaci o klanjskim crkvama i matičnim knjigama. Valja istaknuti i stare opise Klane i okolice, koje su zabilježili J. V. Valvasor, M. Laginja i L. Foscan. Posljednje se poglavlje odnosi na dr. Matka Laginju, koji je rodom bio Klanjac.